Francuski slikar Anri Matis rođen je 31. decembra 1869. godine. Iako se bavio i vajarstvom i grafičkim dizajnom, najviše se istakao kao slikar. Bio je vodeći predstavnik fovizma, pravca kojeg odlikuju jarke i eksplozivne boje. Zajedno sa Pablom Pikasom i Marselom Dišanom postavio je temelje plastične umetnosti. Sve to ga čini jednom od vodećih figura u umetnosti 20. veka.
Na savet Kamija Pisaroa, 1888. godine odlazi u London, kako bi proučavao slike Vilijama Tarnera, a zatim odlazi na Korziku. Kada se vratio u Pariz 1889. godine, počinje da proučava dela drugih umetnika. Često je zbog kupovine tih dela upadao u dugove. U svom domu posedovao je slikarska platna Van Goga, Gogena, Rodena i Sezana, što pokazuje da ga je stvaralaštvo baš tih umetnika veoma inspirisalo. Pronalazio je podstrek za stvaralaštvo iz različitih izvora, kao što su japanska umetnost, impresionizam, post-impresionizam i pointilizam. Godine 1905. Matis i grupa fovista izlagala je svoje radove na Jesenjem salonu. Matis je tada predstavio dve slike – Otvoreni prozor i Žena sa šeširom. Cenjeni francuski kritičar Luis Vusele, videvši radove Anrija Matisa, rekao da je on ,,Donatelo među zverima“.
Iako je Matis bio oštro kritikovan, imao je i svoje sledbenike, poput Gertrude Štajn i njene porodice. Nakon Jesenjeg salona, porodica je kupila sliku Žena sa šeširom. Inače, u stanu Gertrude Štajn okupljali su se svi veliki umetnici tog vremena. Porodica je godinama skupljala slike Pikasa i Matisa, kojih je bilo na stotine. Priključile su im se i sestre Klarabel i Eta Kon. Kolekcija Matisovih slika koju su formirale sestre Kon danas se nalazi u Muzeju umetnosti u Baltimoru. Prijatelji Anrija Matisa su organizovali i finansirali umetničku školu pod nazivom Akademija Matis, u kojoj je mogao da podučava mlade umetnike, što je i činio od 1907. do 1911. godine. Posle 1930. godine kolekcionar Matisovih radova Albert Barns ubedio ga je da uradi mural velikih dimenzija za Barns fondaciju. Mural je nosio naziv Igra broj dva, a završen je 1932. godine. Spomenuta fondacija danas poseduje veliki broj njegovih slika.
Iako se nakon operacije 1941. godine delimično morao oslanjati na invalidska kolica, Matis je nastavio svoje umetničke napore kroz stvaranje kolaža od odsečenih papira. Umetnik je tu tehniku nazvao scissors art. Takođe je delovao kao grafičar. Godine 1947. objavio je zbirku printova koloritnih kolaža pod nazivom Jazz. Početkom pedesetih Matis je završio četvorogodišnji projekat dizajniranja staklenih prozora i ukrasa u unutrašnjosti kapele u gradu Vens u Francuskoj, koju često nazivaju Matisovom kapelom. U svom rodnom gradu Kato Kambrezi osnovao je 1952. godine sopstveni muzej koji danas ima treću po veličini zbirku Matisovih dela u Francuskoj. Osim toga, postoji i Matisov muzej u Nici, a njegova dela se mogu videti i u Centru Pompidu u Parizu.
No comments:
Post a Comment