Tokom svoje karijere Mocart je više puta dobijao porudžbine da piše muziku prigodnog karaktera, pogodnu za zabavljanje slušalaca na nekim društvenim događajima. Jedna od takvih kompozicija je i „Serenada u D-duru K 320“, poznata i pod nazivom – posthorn. Serenada je završena 3. avgusta 1779. godine u Salcburgu i čini se da je bila namenjena za izvođenje na svečanosti povodom kraja akademske godine na tamošnjem univerzitetu. Događaj je podrazumevo da studenti nastupe pred princom nadbiskupom u njegovoj letnjoj rezidenciji u zamku Mirabel, vraćajući se, uz pratnju marša, u zgradu univerziteta kako bi ponovili nastup pred profesorima. Zbog toga je bilo sasvim adekvatno da se u ansamblu nađe instrument nalik na hornu, upravo corno postale/posthorn, koji bi svojim zvukom obeležio odlazak studenata sa univerziteta.
Sunday, 27 October 2024
Zvuci poštanske horne u Mocartovoj serenadi
Radi
se o limenom duvačkom instrumentu bez ventila, koji je još od
srednjovekovnog doba služio da se najavi dolazak ili odlazak poštanskih
kočija. Bio je u upotrebi i u Mocartovo vreme i njegov zvuk je sasvim
sigurno kompozitor slušao svaki put kada bi očekivao odgovor na svoja
pisma, koja je pisao roditeljima, sestri ili rođakama. Zapravo,
poštanske kočije su bile u upotrebi sve dok se nije pojavila železnica.
Maler je u svojoj „Trećoj simfoniji“ predvideo solo nastup na ovakvom
instrumentu van scene.
Postojanje ovakvog instrumenta zabeleženo je i u slikarstvu. Na platnu engleskog umetnika Semjuela Henrija Olkena, nastalom početkom 19. veka, vidi se svirač na poštanskoj horni koji je zadužen da najavi dolazak poštanske kočije.
Mocartova
„Serenada“ napisana je za dve oboe, dva fagota, dve horne, dve trube i
timpane, dve flaute, flautino, poštansku hornu i gudače. U trećem i
četvrtom stavu nalaze se istaknuta sola za flaute, oboe i fagote. U
šestom stavu serenade, koji se sastoji iz dva menueta, najpre se čuje
solo nastup flautina uz pratnju gudača, a potom i solistički tretman
poštanske horne, zbog kojeg je kompozicija i dobila svoje ime.
Predlažem da poslušate Mocartovu „Serenadu“ u izvođenju ansambla Concentus Musicus Wien, kojim rukovodi Nikolaus Arnonkur.
Subscribe to:
Post Comments (Atom)
Srpska muzika kroz vekove - IV rukovet Stevana Mokranjca
Mirjano, oj Mirjano! Imaš ruse kose, Mirjano, daj, daj, da gi mrsim ja! Mirjano, oj Mirjano! Imaš čarne oči, Mirjano, daj, daj, da gi pijem ...
-
Ljudski glas uvek je na najlepši i najpribližniji način dočaravao pesmu ptica u umetničkoj muzici . Tu pojavu najčešće vezujemo za proleće, ...
-
Kada je Johan Štraus mlađi 1867. godine komponovao valcer „Na lepom plavom Dunavu“, već je bio poznat i cenjen u muzičkom svetu kao „kralj...
-
Jovanka je rođena 5. marta 1852. godine u Temišvaru kao Iren Joana Ludovika Stojković. Njen otac Petar je bio plemićkog porekla, pravoslavne...
No comments:
Post a Comment